|
|
|
This is a machine translation made by Google Translate and has not been checked. There may be errors in the text. On the right, there are more links to translations made by Google Translate. In addition, you can read other articles in your own language when you go to my English website (Jari's writings), select an article there and transfer its web address to Google Translate (https://translate.google.com/?sl=en&tl=fi&op=websites).
Skuršgošadżrkun ķ ķslam og ķ Mekka
Lestu hvernig žaš eru margar leifar af for-ķslamskri skuršgošadżrkun ķ nśtķma ķslam. Flest žeirra tengjast pķlagrķmsferšinni til Mekka
Ert žś mśslimi, sem hefur lokiš pķlagrķmsferšinni til Mekka eša ķhugar aš gera žaš? Ef žś ert slķk manneskja er žessi grein fyrir žig. Žessi grein fjallar um fyrstu stig ķslams og hvernig žau tengjast skuršgošadżrkun. Žaš er eitthvaš sem margir einlęgir mśslimar geta neitaš og sagt aš žaš sé engin skuršgošadżrkun ķ ķslam. Hins vegar er athyglisvert aš fimmta stoš ķslams, pķlagrķmsferšin til Mekka, inniheldur nokkra žętti sem tengjast skuršgošadżrkun. Hśn fjallar um einkenni sem voru žegar einkennandi fyrir forna trś Araba fyrir tķma ķslams og Mśhamešs. Žeir hafa erft sem slķkir inn ķ nśtķma ķslam. Ef žś trśir žessu ekki ęttiršu aš lesa eftirfarandi lķnur. Ertu ķ raun og veru aš tilbišja ašeins einn Guš eša ertu ķ raun stušningsmašur og fylgismašur fornrar skuršgošadżrkunar žegar žś flytur pķlagrķmsferšina til Mekka? Tengingar viš fyrri skuršgošadżrkun og nśverandi pķlagrķmsferšastarf eru til dęmis hlutir sem koma fram į listanum.
Pķlagrķmaferšastašurinn er Mekka Gengiš oft um musteriš Aš kyssa eša snerta svartan stein Tilbišjendur heišinna guša ķ Mekka köllušu sig Hanifs Aš fórna dżrum Gengiš aš Arafatfjalli Aš heimsękja hęširnar Safa og Marwa
Įfangastašur pķlagrķmsferšarinnar er Mekka . Mekka sem er įfangastašur pķlagrķmsferša kemur frį fyrri venjum. Žessi sišur var engan veginn fęddur fyrir tilstilli Mśhamešs, en skuršgošadżrkendur og arabar höfšu einnig žann siš aš fara ķ pķlagrķmsferšir til sömu borgar į Arabķuskaga. Žeir tóku žįtt ķ trśarathöfnum ķ Kaaba musterinu og ķ tilbeišslu į 360 skuršgošum ķ musterinu. Nśverandi pķlagrķmsferš į žaš mešal annars sameiginlegt aš markmiš žeirrar pķlagrķmsferšar var žaš sama, žeir voru kallašir hanifs og žeir fóru lķka meš nįnast sömu hluta pķlagrķmsferšarinnar og eru ķ dag. Nśtķmastarfsemi sem tengist Mekka er greinilega svipuš žvķ sem var til forna. Sama žróun ķ fortķšinni hélt įfram žar til Mśhameš, sem sjįlfur hafši veriš verndari helgidómsins į žeim tķma žegar enn voru 360 skuršgoš, įkvaš aš loka borginni fyrir öllum nema fylgjendum ķslamskrar trśar. Žaš geršist įriš 630, en enn eftir žetta hélt Mśhameš gömlu trśarbrögšunum og skuršgošadżrkuninni - virkni sem hefur varšveist til žessa dags. Sahih Bukhari, safn hadith, stašfestir hvernig hefš ķslams sjįlfs vķsar til skuršgošadżrkunar ķ Kaaba musterinu. Žaš voru 360 skuršgoš sem voru dżrkuš:
Fyrir tķma Mśhamešs hafši skuršgošadżrkun arabķsku ęttbįlkanna einblķnt į teninglaga helgidóm Kaba ķ Mekka. Hefš ķslams sjįlfs stašfestir aš 360 gušir voru tilbešnir ķ Mekka: Abdullah bin Masud sagši: Žegar spįmašurinn kom til Mekka voru 360 skuršgoš ķ kringum Kaaba '" (Sahih Bukhari) (1)
Gengiš um hofiš ķ Kaaba. Fyrsta tengingin viš gamla skuršgošadżrkun var pķlagrķmsferšin til Mekka. Annar punktur lķkt er aš ganga um musteri Kaaba. Žegar mśslimar ķ dag hringja sjö sinnum um Kaaba, var žetta lķka hluti af fornu skuršgošadżrkun og pķlagrķmsferš: jafnvel žį hringsušu menn um musteriš, sżndu žvķ viršingu og kysstu svarta steininn į annarri hlišinni. Žetta eru hlutir sem lķkjast nśverandi pķlagrķmsferš til Mekka. Žannig, žiš sem framkvęmiš žessar pķlagrķmsgöngur, fylgiš sišum fyrri skuršgošadżrkenda, sem hafa veriš fęršir sem slķkir til nśtķma ķslams. Aš auki lżsa ašrar sögulegar tilvķsanir hvernig fólk annars stašar feršašist um önnur musteri og steina, eins og Kaaba-hofiš. Aš minnsta kosti hafa grķskir sagnfręšingar bent į žetta. Eftirfarandi tilvitnun sżnir hvernig sami sišur var algengur ķ fornri skuršgošadżrkun.
Fólk ķ Quraish tók sem guš sinn guš aš nafni Hubal, sem stóš į brśn brunnsins inni ķ musteri Kaaba musterisins. Žeir tilbįšu lķka Isaf og Na'ila viš hliš Zamzam, stašinn žar sem žeir fórnušu... Arabar tóku upp, auk Kaaba, taghut eša musteri sem žeir virtu. Žetta voru musteri sem žeir dįšu eins og Kaaba og höfšu sķna eigin dyraverši og umsjónarmenn. Arabarnir fęršu žeim fórnir eins og žeir geršu til Kaaba og hringsušu ķ kringum žį eins og žeir geršu ķ kringum Kaaba. Žeir slįtrušu lķka dżrum nįlęgt žessum stöšum. (2)
Aš kyssa svarta steininn. Einn samruni fyrrum skuršgošadżrkunar og nśverandi pķlagrķmsferšar til Mekka er aš kyssa og snerta svarta steininn ķ Kaaba musterinu. Arabar ķ gamla daga kysstu lķka žennan stein og tilbįšu hann sem guš löngu fyrir daga Mśhamešs. Svarti steinninn var virtasti hluturinn ķ forna musterinu og žungamišja fjölgyšilegrar tilbeišslu. Bedśķnar dżrkušu žaš lķka įsamt öšrum steinum löngu fyrir tķma ķslams og Mśhamešs. Žaš er žvķ ansi forvitnilegt aš mśslimar kyssi žessa dagana stein sem įšur var notašur ķ skuršgošadżrkun. Hvernig geturšu hagaš žér svona sem mśslimi ef svarti steinninn var mišpunktur fornrar skuršgošadżrkunar? Hvers vegna heldur žś įfram gömlu hefšinni um skuršgošadżrkun?
Fyrir ķslam tilbįšu Arabar fjölda guša og trś žeirra lķktist lķklega trś fyrri semķtažjóša. (...) Mikilvęgustu gušdómarnir, sem virkt voru tilbešnir, voru gyšjurnar Allat, al-Uzza og Manat, sem lķklega voru įlitnar dętur Allah, jafnvel žó aš for-ķslamska gušaheimurinn hefši ekki komiš sér fyrir ķ skżru pantheon. (...) Auk almennt dżrkašra guša viršist hver ęttkvķsl hafa haft sinn gušdóm. Gušinn ķ Mekka var mögulega minna žekktur (tungl)gušinn Hubal sem samkvęmt hefš var tilbešinn ķ musteri Kaaba fyrir fęšingu ķslams. Auk raunverulegra guša voru helgir steinar, lindir og tré dżrkašir. Dżrkun į steinum hefur veriš mjög dęmigerš fyrir for-ķslamska bedśķna, einnig hafa grķskar heimildir minnst į žetta. Steinarnir gętu hafa veriš nįttśrulega myndašir eša veriš ķ grófum drįttum. Bedśķnarnir dżrkušu bęši trausta steina og steina sem žeir bįru meš sér. Svarti steinninn ķ Kaaba var einnig dżrkašur žegar į tķmabilinu fyrir ķslam. (3)
Kaaba hofiš og svarti steinninn ķ žvķ eru žvķ mikilvęgur hluti af ķslömskum trśariškun. Žaš er lķka augljóst af žeirri stašreynd aš mśslimar bišja til Mekka. Tengist žetta žeirri trś aš svartur steinn gęti virkaš sem mišlari bęna? Ef gert er rįš fyrir žvķ, eša ef stefna bęnarinnar skiptir mįli, leišir žaš til žess aš litiš er į Mekka og svarta steininn sem skuršgošadżrkun. Eša er žaš ekki mįliš? Žetta er lķka frįbrugšiš venjulegri kristinni bęn, žar sem viš getum einfaldlega sagt Guši įhyggjur okkar (Fil 4:6: Gęttu žķn fyrir ekki neitt; en ķ öllu meš bęn og grįtbeišni meš žakkargjörš skulum viš kunngjöra Guši beišnir žķnar.). Žaš skiptir ekki mįli ķ hvaša įtt bęnin er. Hvers vegna samžykkja žį mśslimar aš kyssa svartan stein og ašrar athafnir sem lķkjast skuršgošadżrkun? Žetta er erfitt aš skilja. Eftirfarandi tilvitnun segir meira um efniš. Hefš ķslams sjįlfs segir aš allir nśverandi helgisišir eins og pķlagrķmsferšin til Mekka, Ramadan, hring um Kaaba, kyssa svarta steininn, hlaupa į milli Saf og Marwa, grżta Satan og drekka śr Zamzam-lindinni séu af heišnum uppruna:
Eftir aš hafa hringt ķ kringum Kaaba sjö sinnum, flżttu žeir sér aš styttunum sem tįkna Satan fyrir utan Mekka og grżttu žęr. Žessum helgisiši var einnig nįtengt žvķ aš hlaupa sjö sinnum į milli fjallanna Safa og Marw. Žeir voru nįlęgt ašalmosku Mekka. Fjarlęgšin milli fjallanna er fjögur hundruš metrar. Kóraninn sannar aš žessi hlaupandi helgisiši var ķ gildi fyrir ķslam. Žegar mśslimar spuršu Mśhameš undrandi hvers vegna žeir yršu aš fylgja žessum heišna siš, fékk hann svar frį Allah:
Sjį! Safa og Marwa eru mešal tįkna Allah. Žannig aš ef žeir sem heimsękja hśsiš (Kaaba) į įrstķšinni eša į öšrum tķmum ęttu aš umlykja žį, žį er žaš engin synd ķ žeim. (Suura 2:158)
Mikill fjöldi fólks safnašist žannig saman til Mekka til aš tilbišja gušina sem settir voru inni ķ eša ķ kringum bygginguna sem var žakin svörtum dśk. Sérhver ęttbįlkur eša einstaklingur sem kom til borgarinnar fékk aš velja guš sem žeim lķkaši best śr Kaaba. Žessar pķlagrķmsferšir veittu Quraish-ęttbįlknum góšar tekjur, sem, sem mešlimir stęrsta ęttbįlksins ķ Mekka, sįu um og sįu um helgidóminn (...) Žaš hafa veriš miklar vangaveltur um hvers vegna Mśhameš yfirgaf Ķslam žessa heišnu siši. Ein įstęšan kann aš hafa veriš sś aš hann lét žį lifa til aš žóknast Quraish ęttbįlknum, žvķ žessir helgisišir ógnušu ekki ķslam beint eša afneitušu Allah. Žegar Quraish-fólkiš snerist lķka til mśslima eftir aš Mekka var sigraš, fengu žeir, sem umsjónarmenn Kaaba, ansi mikinn pening įrlega frį pķlagrķmunum sem komu til Mekka. Žekking į heišnum uppruna nśverandi helgisiša getur veriš vandręšalegur sannleikur fyrir žį sem vilja afneita vitnisburšinum sem sagan gefur. (4)
Svartur steinn og tenging viš tungldżrkun . Žaš var tekiš fram aš ofan aš kossar svarta steinsins og ašrir nśverandi sišir ķslamskrar pķlagrķmsferšar komu fram ķ skuršgošadżrkun löngu į undan Mśhameš. Mśhameš samžykkti žessa heišnu siši sem hluta af ķslömskum trśariškun. Ein tenging viš fortķšina er lķka tįkn tunglsins. Žjóšir Mišausturlanda tilbįšu tungliš, sólina og stjörnurnar. Tunglsigš hefur fundist į žśsundum öltura, leirkera, kera, verndargripa, eyrnalokka og annarra gripa. Žaš vķsar til śtbreišslu tungldżrkunar. Skuršgošadżrkendur ķ Mekka töldu lķka aš svarta steininum hefši veriš varpaš af himni af tunglgušinum Hubal (sjį fyrri tilvitnanir!). Žessari skošun var žó sķšar breytt af Mśhameš sjįlfum, žvķ hann taldi aš steinninn vęri sendur af englinum Gabrķel frį Paradķs og aš steinninn hafi upphaflega veriš hvķtur en breyttur ķ svartur vegna synda fólksins. Hafši Mśhameš rétt fyrir sér eša er žaš bara venjulegur loftsteinn sem féll til jaršar? Žaš er ómögulegt aš sanna žetta nśna. Nęsta tilvitnun heldur įfram um sama efni, nefnilega tilbeišslu į svarta steininum, og hvernig tališ var aš žessi steinn vęri upprunninn frį tunglinu og aš tunglgušinn Hśbal hafi lįtiš hann falla af himni. Į žökum moskum dagsins ķ dag er tunglsigšin enn notuš sem minnir į fyrri skuršgošadżrkun; eins og aš kyssa svarta steininn og ašrar ašferšir viš pķlagrķmsferš.
Ólķkt Persum sem - kenndir af Zoroastrian - tilbįšu sólina sem bśsetu ęšstu verunnar og tengdu gott ljós og eldi og slęmt viš myrkur, žį tilbįšu Arabar žį daga yfirleitt tungliš. Persa sem bjó ķ landi hįfjalla gęti veriš aš hitinn frį sólinni hafi veriš velkominn en araba į eyšimerkursléttunum var sólin moršingi og tungliš kom meš dögg og myrkur eftir sjóšandi hita og töfrandi birtu. Samkvęmt heišinni gošsögn var tališ aš Hobal, Guš tunglsins, hafi lįtiš svarta loftsteinasteininn Kaaba falla af himnum. Žaš var tališ heilagt löngu fyrir ķslam og var dżrkaš af pķlagrķmum og feršamönnum sem töldu aš tungliš vęri lķka guš. (5)
Enn ein tilvitnun um sama efni. Hśn sżnir hvernig helstu trśarbrögš žjóša ķ Mišausturlöndum tengdust tilbeišslu į tunglinu, sólinni og stjörnunum. Žegar hįlfmįninn er nśna į žaki margra moskur er žaš tilvķsun ķ fyrri skuršgošadżrkun:
Al-Hadis (bók 4, kafli 42, nr. 47) inniheldur undraverša stašhęfingu Mśhamešs: Abu Razin al-Uqaili sagši: Ég spurši: Ó sendiboši Allah: Sjį allir į upprisudegi Drottin sinn ķ opnum dyrum formi? Jį, svaraši hann. Ég spurši: Hvert er merki um žetta ķ sköpun hans? Žeir sögšu: Ó Abu Razin. Er žaš ekki žannig aš hvert ykkar sér tungliš ķ fullu tunglsljósi ķ berum formi. Žetta vers gefur vķsbendingu um aš tungliš hafi veriš tįkn Allah. Rannsóknir hafa sżnt aš:
Allah var arabķskt skuršgoš um aldir. Hann er Drottinn žinn og fešra žinna (Sśra 44:8). Guš araba og forfešra žeirra var alls ekki Guš Abrahams, Ķsaks og Jakobs, YHVH Jahve, heldur Allah Tungliš var tįkn Allah. Allah var kallašur Guš tunglsins.
(...) Fręšimenn ķ vestręnum trśarbrögšum eru sammįla Biblķunni um aš ašaltrś žjóša ķ Mišausturlöndum tengdist tilbeišslu į tungli, sól og stjörnum. Žśsundir öltura, leirmuna, įhalda, verndargripa, eyrnalokka og annarra gripa sem fornir fręšimenn fundu hafa sigš tunglsins. Žar er talaš um śtbreidda tilbeišslu į tunglinu. Ķ texta leirtöflunnar sem fundust ķ fornleifauppgreftrinum eru lżsingar į fórnarlömbum tunglsins. Spyrja mį hvers vegna sigš tunglsins stendur enn į žökum moskum ķ dag. Tįkn Gušs var aš sjįlfsögšu sett į žökin į sama hįtt og kristnir menn settu krossinn ķ kirkjur sķnar sem tįkn um hjįlpręši Krists. Vegna žess aš tungldżrkun var algeng um öll Mišausturlönd voru arabar einnig tungldżrkendur. Helgidómur, Kaaba, var einnig byggšur fyrir tunglgušinn. Žar var sérstakur tilbeišsluhlutur, svarti steinninn sem féll af tunglinu, sem Mśhameš kyssti viš landvinninga Mekka. (6)
Opinberun Mśhamešs į gyšjunum žremur . Ofangreint var rętt um skuršgošadżrkun ķ Mekka og pķlagrķmsferšina žangaš. Žaš vakti athygli hversu svartir steinkossar, snišganga Kaaba og annars konar skuršgošadżrkun ķ Mekka voru algeng jafnvel fyrir tķma ķslams. Mśhameš samžykkti žį sem slķka inn ķ nśtķma ķslam. Žess vegna eru sömu skuršgošadżrkun enn stunduš. Sem mśslimi er gott fyrir žig aš spyrja sjįlfan žig, ertu aš stunda sams konar skuršgošadżrkun į pķlagrķmsförinni til Mekka og fornu skuršgošadżrkendurnir stundušu fyrir öldum? Svo förum viš yfir ķ annaš mįl sem tengist Mśhameš og skuršgošadżrkun. Žaš er um svokallaša frį satanķskum versum, ž.e. Kóraninn 53:19,20. Viš munum kanna žaš nęst. Samkvęmt hefšinni innihéldu žessar vķsur, sem lżsa žremur gyšjum sem Arabar dżrkušu (Allat, al-Uzza og Manat), upphaflega tilvķsun sem lżsir žessum gyšjum sem einhvers konar milligöngumönnum. Meš öšrum oršum, žessar vķsur sem Mśhameš fékk hvöttu fólk til aš snśa sér til heišinna guša. Vegna žessara versa voru ķbśar Mekka tilbśnir aš jįta aš Mśhameš vęri spįmašurinn. Tališ er aš žeir hafi veriš ķ eftirfarandi mynd. Eydd leiš hefur veriš feitletruš:
Hefuršu séš Allat og al-Uzza og Manat, žann žrišja? Žetta eru hįleitar verur og fyrirbęn žeirra er hęgt aš vona.
Žaš sem er athyglisvert viš žetta er aš žetta er ekki uppfinning utanaškomandi ašila, heldur hefur veriš vķsaš til žess af fyrstu heimildum ķslams sjįlfs. Žessar fyrstu heimildir og höfundar žeirra afneitušu ekki stöšu Mśhamešs sem spįmanns. Žaš hefur veriš vķsaš til hennar af svo gušręknum mśslimum eins og Ibn Ishag, Ibn Sa'd og Tabari, sem og af sķšari höfundi Kóranskżringarinnar Zamakhshari (1047-1143). Žaš er mjög erfitt aš trśa žvķ aš žeir hefšu sagt frį mįlinu ef žeir hefšu ekki tališ žaš ósvikiš. Žaš sama er śtskżrt ķ eftirfarandi tilvitnun, sem vķsar ķ athugasemd imams um Kóraninn. Žaš sżnir hvernig žessum kafla ķ Kóraninum var breytt vegna žess aš Mśhameš fékk fljótlega nżja opinberun um hiš gagnstęša. Žaš sżnir lķka žį stašreynd hvernig Kóraninn er algjörlega byggšur į opinberunum og oršum sem Mśhameš fékk. Merkilegt,
Imam El- Syouty śtskżrir sśru 17:74 ķ Kóraninum ķ skżringu sinni į eftirfarandi hįtt: Samkvęmt Mśhameš, syni Kaab , fręnda Karz , las Mśhameš spįmašur Sśru 53 žar til hann kom aš kaflanum, sem sagši: 'Hefuršu séš Allat og Al-Uzza (heišna guši)...' Ķ žessum kafla lét djöfullinn sjįlfur Mśhameš segja aš mśslimar gętu tilbišja žessa heišnu guši og bešiš žį um fyrirbęn. Og svo af oršum Mśhamešs , a vers var bętt viš Kóraninn. Mśhameš spįmašur var mjög dapur vegna orša sinna, žar til Guš hvatti hann meš nżjum oršum: Einnig eins og alltaf įšur, žegar viš höfum sent sendiboša eša spįmann, hefur Satan lagt sķnar eigin óskir meš žeim, en Guš žurrkar žęr burt, hvaš Satan hefur blandast ķ žį og žį stašfestir hann sitt eigiš merki. Guš er vitur, vitur. (Sśra 22:52.) Vegna žessa segir ķ Sśra 17:73-74: Og vissulega höfšu žeir įsett sér aš snśa žér frį žvķ, sem vér höfum opinberaš žér, til žess aš žś skyldir móta okkur annaš en žaš, og žį hefšu žeir vissulega tekiš žig fyrir vinur. Og ef žaš hefši ekki veriš aš Vér hefšum žegar stofnaš žig, žį hefšir žś vissulega veriš nęrri žvķ aš hallast ašeins aš žeim." (7)
Eftirfarandi tilvitnun talar um sama efni, satanķsk vers. Žaš sżnir aš žetta mįl er ekki uppfinning utanaškomandi, heldur hefur veriš vķsaš til žess af fyrstu heimildum ķslams sjįlfs og hvernig Mśhameš var hneigšur til aš samžykkja skuršgošadżrkun. Höfundarnir afneitušu ekki gildi Mśhamešs sem spįmanns:
Mįliš um Satanķsku versin hefur nįttśrulega veriš sterk įstęša til vandręša fyrir mśslima ķ gegnum aldirnar. Reyndar skyggir žaš į fullyršingu Mśhamešs um aš hann sé spįmašur. Ef Satan gat einu sinni lagt Mśhameš orš ķ munn og lįtiš hann halda aš žau vęru skilaboš frį Allah, hver į žį aš segja aš Satan hafi ekki notaš Mśhameš sem talsmann sinn lķka į öšrum tķmum? Žaš er erfitt aš skilja, hvernig og hvers vegna slķk saga hefši veriš tilbśin, og einnig hvernig og hvers vegna svo dyggir mśslimar eins og Ibn Ishag , Ibn Sa'd og Tabari, sem og sķšari rithöfundurinn aš skżringum Kóransins, Zamakhsari (1047-1143) sem žaš er mjög erfitt aš trśa frį aš hann hefši sagt žaš ef hann treysti ekki heimildunum taldi aš žaš vęri ósvikiš. Hér, sem og į öšrum svišum, eru vķsbendingar um fyrstu ķslömsku heimildirnar óumdeilanlega sterkar. Žó mį śtskżra atburšina ķ öšru ljósi, žeir sem óska žess aš žeir gętu lįtiš dęmi Satanķsku versanna hverfa, geta ekki neitaš žvķ aš žessir žęttir ķ lķfi Mśhamešs eru ekki uppfinningar óvina hans, en upplżsingarnar um žį komu frį fólki. , sem raunverulega trśši aš Mśhameš vęri spįmašur Allah. (8)
Hvaš er hęgt aš įlykta af ofangreindu? Viš getum séš aš Mśhameš var gölluš manneskja. Hann hneigši sig fyrir fólkinu žegar hann tók viš versunum sem męltu fyrir tilbeišslu į žremur skuršgošum og aš hęgt vęri aš höfša til žeirra. Fyrstu heimildir ķslams sjįlfs vķsa til gjörša Mśhamešs, svo žaš er ekki uppfinning illgjarnra utanaškomandi ašila. Mśhameš stóš lķka į bak viš žį stašreynd aš hin forna skuršgošadżrkun, sem tķškuš hafši veriš ķ Mekka um aldir, var flutt nįnast ķ svipašri mynd og ķslam. Žetta innihélt žaš sem nefnt var hér aš ofan, eins og aš fara ķ pķlagrķmsferš til Mekka, fólk sem gekk um musteriš, kyssti eša snertir svarta steininn, fórnaši dżrum, gekk til Arafatfjalls og heimsótti hęširnar Safa og Marwa. Mśhameš stašfesti allar žessar fornu skuršgošadżrkun.
References:
1. Martti Ahvenainen: Islam Raamatun valossa, p. 20 2. Ibn Hisham: Profeetta Muhammadin elämäkerta, p. 19 3. Jaakko Hämeen-Anttila: Johdatus Koraaniin, p. 28 4. Martti Ahvenainen: Islam Raamatun valossa, p. 23,24 5. Anthony Nutting: The Arabs, pp. 17,18 6. Martti Ahvenainen: Islam Raamatun valossa, pp. 244,2427. Ismaelin lapset, p. 14 8. Robert Spencer: Totuus Muhammadista (The Truth About Muhammad: Founder of the Worlds Most Intolerant Religion) p. 92,93
|
Jesus is the way, the truth and the life
Grap to eternal life!
|
Other Google Translate machine translations:
Milljónir įra / risaešlur / žróun
mannsins? |
